Kristina Hodak se prije, sada već davnih skoro sedam godina na kazališnim daskama sisačkog “Pionirca” predstavila publici kao dio tima amaterskih glumaca okupljenih oko Scene Sisak u predstavi “Intimus”. Te prosinačke večeri odigrala je jednu od dvije ženske uloge u predstavi. Zabljesnula i nestala kao kad zvijezda “padne” na noćnom nebu. Izišla je iz tog glumačkog svijeta i činilo se kako su se godine stale nizati jedna za drugom, da više nikada neće stati na kazališnu pozornicu.
No, prije nekoliko dana ova Petrinjka koja dugi niz godina brine za stotine djece u jednom petrinjskom vrtiću je proglašena najboljom amaterskom glumicom cijele Sisačko- moslavačke županije. Što se tu uopće dogodilo, kako, zašto i kada – ispričala je u svojoj priči na – Evo priče.
GLAVU GORE
Ona stara izreka, jednom glumac – uvijek glumac, u njenom slučaju, definitivno vrijedi. Katastrofalan potres koji je razorio dobar dio Petrinje, ušao je u glazbene note petrinjskih muzičara koji su ga opisali i opjevali u pjesmi “Glavu gore”, a prošle godine je Vesna Brebrić napisala istoimeni kazališni komad i potražila ljude koji bi htjeli odigrati tu predstavu.
Kad sam čula da Vesna traži amaterske glumce za predstavu o ovim potresnim vremenima, odmah sam se prijavila. Dočekao me je dobar tim ljudi s kojima sam krenula na probe koje su se odvijale u kontejneru u Centru Novog života. Vremena je bilo jako malo. Morali smo doista odvojiti dosta slobodnog vremena pripremajući nadolazeću premijeru, ali sva ekipa je jednostavno “kliknula ” na pozitivan način ( Mario Gršić, Ivona Hodak, Daniel Berdais, Andrijana Petračić, Antonio Štefan, Tea Brebrić , Valentina Žugaj).
U predstavi glumim Jasminku koja s mužem Hrvojem i dvoje djece živi u kontejneru nakon potresa, a taj moj kazališni muž Hrvoje je Mario Gršić s Petrinjskog radija s kojim sam stvarno bila i više nego zadovoljna u predstavi. On je znao sve riječi teksta odmah. Dobro se potrudio i uz njega sam i ja puno lakše savladala i naučila svoj dio – kaže Kristina.
TREMA, ŠTO JE TO?
Jedne nedjeljne večeri u poznu jesen (12.11.2023.) u prepunoj auli petrinjske OŠ Dragutina Tadijanovića izvedena je premijera predstave “Glavu gore”. To je bila prva predstava za odrasle nastala prema originalnom autorskom tekstu, koja je kompletno realizirana u samostalnoj produkciji Hrvatskog doma.
Ni publika nije mogla znati što ih očekuje, a ono što su vidjeli, nagradili su povećim pljeskom.
Nakon svih tih priprema i dugotrajnih proba, sama premijera predstave, za mene je bilo olakšanje.Treme nije bilo, dobro smo odradili svaki svoj dio i mislim da smo kao cjelina jako dobro odigrali predstavu.I publika je bila oduševljena i nagradila nas je višestrukim pljeskkom, a što mi je posebno drago, moja sestra Ivona koja ima poveći kazališni staž je, kako se moglo čuti pobrala poveće simpatije i povike odobrenja za odigranu i vrlo upečatljivu ulogu babe Ljube. Svjetla su se ugasila, a ja sam ponovo bila sretna, baš kao i moje prijateljice koje su mi nakon predstave čestitale.
VJEŽBALI SMO I U MOJOJ KAMPICI
Predstava je ovog proljeća odigrana i u Kutini na Smotri Kazališnih amatera Sisačko – moslavačke županije, a za taj nastup se trebalo još jače i žešće pripremiti. Probe su bile intenzivne i duge, a jedno jutro u nedostatku trenutnog prostora, cijelu ekipu sam pozvala u svoje dvorište, gdje smo u kampici nastavili vježbati.
U Kutini nas je dočekao “profi” žiri koji je pažljivo odgledao uz naš nastup još i predstavu Gradskog saveza KUD-ova Kutina s predstavom „Neš´ ti mene“ i Scene Sisak s predstavom „Smrt i djevojka“ koja je po izboru žirija prošla dalje i odlazi na državnu smotru.
No, iznenadili smo se kad je je selektor Hrvatskog sabora kulture i kazališni kritičar Igor Ružić, pročitao moje ime i proglasio me najboljom glumicom ove smotre, a moju koleginicu Andrijanu Petračić kao najbolju sporednu glumicu. To je bio totalni šok. Nisam tako nešto očekivala. I ne samo to. Cijela ekipa je dobila dobre kritike i dobar vjetar u leđa za neke moguće buduće predstave. U svakom slučaju, Kutina će mi zauvijek ostati u sjećanju kao podsjetnik na vrhunac moje skromne gumačke karijere – kaže Kristina.
SLAVENSKA GIMNASTIKA ZA ŽENE
Što dalje? Bilo je to sasvim logično pitanje Kristini, koja očito priprema do sada u ovim krajevima neviđene stvari. Oni koji ju poznaju jako dobro znaju da se ona cijeli život zanima za mnoge alternativne stvari, kulturu, duhovnost…
Već dva mjeseca pripremam jedan projekt. Trenutno sam u traženju prostora u Petrinji u kojem bi podučavala Slavensku gimnastiku za žene. Radi se o vježbama koje su radile nekad žene na ovim prostorima od davnina, a porijeklom su iz Bjelorusije. Imaju velike dobrobiti na tijelo i duh. Ali o tome više kad se cijeli projekt uspostavi i zaživi.
Miroslav Šantek Cobra