Kad je nedavno na portalu Evo priče, objavljena priča o još jednoj “petrinjskoj ljepotici”, jednoj u nizu starih kuća koje tvore središte Petrinje, tu staru jezgru, kompletno stradalu u potresu, a koja je zasjala novim, jarko obojanim pročeljem koje prolazniku govori da je posao obnove na tom mjestu završen – pozitivnim komentarima i oduševljenju građana na društvenim mrežama nije bilo kraja.
Građani ovo obnavljanje starog dijela grada vide kao novi početak, neku novu Petrinju, novi grad koji će biti na ponos i uživanje njihovoj djeci i generacijama koje dolaze.
Radilo se o zgradi Državnog arhiva ili kako je u narodu bilo uobičajeno reći – Katastru, kući koja se smjestila na uglu Trga dr. Franje Tuđmana i Gundulićeve ulice.
Građena je u drugoj polovici 18. stoljeća, a riječ je o solitarnoj jednokatnici s reprezentativnim glavnim pročeljem, bruto površine oko 1200 kvadrata i vrijedan je primjerak stambene barokne arhitekture, ne samo u okviru Grada Petrinje, već cijele kontinentalne Hrvatske i kao takva je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
U njoj se nalazio Državni arhiv. Tko god je trebao neku potvrdu o katastarskim česticama, ulazio je u nju, a dio kata zgrade je privatni stan obitelji Fiala s prekrasnim pogledom na Gradski park preko puta.
Znali su se u prizemlju zgrade, svojevremeno okupljati i petrinjski izviđači – zgrada je živjela punim plućima. Sve do tog katastrofalnog potresnog razaranja.
Kao i sve zgrade u susjedstvu, teško je oštećena u potresu. Postala je neupotrebljiva za rad i život u njoj i trebala joj je kompletna građevinska obnova. U sklopu projekta cjelovite obnove potresom oštećene poslovne zgrade na adresi Gundulićeva 1 Petrinja, radovi su počeli u svibnju 2023. a završeni su u kolovozu ove godine.
Ukupna vrijednost projekta je 3,2 milijuna eura s PDV-om, a sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture i medija. Svi zahvati u sklopu cjelovite obnove zgrade, provedeni su u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom i programom cjelovite obnove kulturno povijesne cjeline Grada Petrinje.
Tjedan i školska godina su započeli upravo onako kako je i zamislio premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković. On i njegov tim su odgodili početak školske godine zbog nesnosnih vrućina za tjedan dana.
I doista, ovog ponedeljka teška, jesenja i prohladna kiša pere petrinjske ulice. Ljeto je brutalno nestalo u sivilu i mokrini oblaka.
Pogled s terase novoobnovljene zgrade Hrvatskog doma puca na petrinjska brda, novu – tik pred otvorenjem zgradu Doma zdravlja i mokru ulicu prepunu policijskih službenika.
Očekuje se dolazak premijera s pratnjom koji je upravo nazočio svečanom otvorenju Srednje škole Petrinja, a ovdje će službeno otvoriti i razgedati novoobnovljeni Hrvatski dom.
Plenković dolazi u pratnji domaćina – gradonačelnice Magdalene Komes,i u društvu ministara: Tomo Medved, Branko Bačić, Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs te župana Sisačko -moslavačke županije Ivana Celjaka, njegovog zamjenika Mihaela Jurića i državnog tajnika Domagoja Orlića.
Povijesni su ovo trenuci za Grad Petrinju jer ona nikad u ovako kratkom vremenu nije doživjela ovoliki priliv građevinara i toliko izgrađenih zgrada – pogotovo stambenih jedinica novogradnje kao onih pored pošte.
U svom rasporedu premijer je nakon Hrvatskog doma, obišao i zgradu Katastra, gdje su ga dočekali ravnatelj Državne geodetske uprave Antonijo Šustić i ravnateljica Državnog arhiva u Sisku Nela Kušanić.
Naravno, bilo je ovdje i mnoštvo medija koji se baš i nisu raspisali o samim zgradama, a pogotovo ne iznijeli podatke i fotografije koje zanimaju građane – kako to uopće izgleda iznutra. Ali zato su tu – Evo priče.
Kad se uđe u zgradu Katastra kroz vrata iz Gundulićeve ulice, zabljesne vas bjelina zidova, široki prostori i poveće sobe za razne namjene. Na prvi pogled se vidi da je ovdje odrađen izuzetno dobar posao obnove i da ovu zgradu više nikakav potres ne može onesposobiti.
Tu susrećem glavnog projektanta obnove Katastra, Miru Lazića. Čovjek je to kojem sjaje oči dok govori o ovoj zgradi, a strast izbija iz njegovih riječi. Reklo bi se – čovjek potpuno osjeća i živi za svoj posao. Rodom je iz Belog Manastira, živi u Zagrebu, a dugi niz godina putuje u Petrinju.
Iza njega je puno odrađenih poslova – recimo, zgrada citologije u Sisku, a o Katastru može pričati satima.
Miro kaže da je potres naštetio zgradi ponajviše zbog kasnijih rekonstrukcija na njoj prijašnjih godina. Ponajprije zbog stropa koji je napravljen iznad drugog kata gdje je umjesto nekadašnje drvene visulje, napravljena armirano betonska konstrukcija obrnutih greda, koja kad se zatresela, povukla je cijelu zgradu jer te zgrade nemaju otpornost na micanje lijevo – desno i onda je sve skupa popucalo.
Obnova je bila zahtjevna i dugotrajna. Miro me vodi u podrum zgrade. Danas, osvjetljen prigušenom rasvjetom izgeda kao neki urbani prostor u nekom velegradu, spreman za gradska događanja.
Ovdje u ovom prekrasnom prostoru s boldama ispod zemlje je trajala višemjesečna borba. Cijeli prostor je bio pod vodom i blatom i trebalo je puno volje, znanja i rada da se sanira i postavi u današnji izgled.
Čak i ljudi koji su prije potresa radili u ovoj zgradi, danas neke dijelove ne bi prepoznali jer su izgrađene neke nove prostorije, sanitarni čvorovi, uveden lift, dizalice topline, izgrađena čajna kuhinja…
Zidovi zgrade su obnovljeni s metodom lijepljenja posebne žbuke s posebnim mrežama, a glavna ojačanja su izvedena u zidovima zabata, gdje je uz postojeće zidove izveden proboj svih stropova s novim armirano betonskim zidovima.
Zanimljivo je da je zgrada zaštićena i termoizolacijom. Na fasadu je pet puta špricana nanotermoizolacijom debljine tri milimetra. Obnovu je radila firma iz Ivanca – MIPCRO, s kojom je Miro prezadovoljan.
I tako, ovu petrinjsku ljepoticu, neki budući potres koji se može, a bolje da se više nikada ne dogodi – može samo lagano zatresti i otići dalje. Ovdje više nema šanse.
Miroslav Šantek Cobra