PROLJEĆE JE OTPOČELO S VJETROM

“Proljeće je otpočelo s vjetrom, kao da je znalo da nas dijeli i dok drugi zajedno su bili, mi se nismo pogledati smjeli” – početak je pjesme Proljeće bez tebe, Arsena Dedića. I ovog početka proljeća, godine gospodnje dvije tisuće i dvadeset i pete, jutro u Petrinji je sunčano i vjetrovito. Priroda se počinje sve više buditi i zeleniti se pred očima ljudi, a još uvijek gole šume će se uskoro ogrnuti zelenim ogrtačem novog lišća.

Nad dijelom kvarta Senjak su se nadvili građevinski kranovi koji služe pri gradnji osam stambenih zgrada, a nedaleko od njih, s druge strane ceste, tamo gdje u školsko doba godine sve vrvi od osnovnoškolske djece koja pohađaju obližnju školu Mate Lovraka, također je brojka osam u igri. Osam sadnica novooživljenih stabala iz doba francuskog voskovođe Napoleona je spremno za sađenje i dug stoljetni život ispred njih.

NAPOLEONOV DUH U 21.STOLJEĆU

Povijesne knjige kazuju da je Grad Petrinja bio četiri godine pod francuskom upravom. U to doba Napoleonove Ilirije, između 1809. i 1813. godine, vojni časnici su u Gradskom parku zasadili lipe od kojih su četiri danas još uvijek žive, a najveća ima promjer dva metra i trideset centimetara. Ovi drveni divovi su neprocjenjivo gradsko blago i strogo u zaštićeni, a i sama Petrinja je poznata kao grad lipa. Osim prostora parka, na mnogim mjestima se može pronaći ovo drvo slatkog mirisa u rano ljeto, a najviše ih ima na jedinstvenoj šetnici nasipom Petrinjčice.

Današnji ljudi su se potrudili sačuvati duh Napoleona u ovom starom gradu i tako su djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta uzeli grančice (plemke) sa četiri stabala lipe, i u plasteniku ih cijepili na prethodno pripremljene i uzgojene podloge lipe. Na taj način dobije se klonirana biljka koja je po genetskom sastavu identična matičnim stablima u parku, pa čak i iste fiziološke starosti i takva mala biljka može iste godine cvjetati i donijeti plod. Proizvedeno je stotinjak klonova i na taj način su geni stare petrinjske lipe “Ilirke” sačuvani za sva vremena.

NEMA OVAKVE ŠKOLE NADALEKO

Svjetski dan šuma koji se obilježava svake godine 21. ožujka, proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o značaju svih vrsta šuma za naš planet i ljude te poticanje aktivnosti poput sadnje drveća i očuvanja prirodnih resursa. Ovdje, u Petrinji, na ovo vjetrovito jutro, ravnateljica škole Mate Lovraka, Ankica Krnjajić Magdić je s nastavnicima i učiteljima na livadu pored školske zgrade dovela poveći dio od 350 učenika da uđu u povijest i sudjeluju u sadnji petrinjskih simbola koji će živjeti puno duže od svih ljudi u Petrinji.

I inače, ova škola je poznata po mnogim zanimljivim i orginalnim događanjima koja petrinjska,a i puno šira javnost prati, tako da je ovo grandiozno okupljanje stotina djece na sadnji lipa ovdje prilično normalna stvar. Teško da postoji u blizini tako medijski poznata osnovna škola poput ove. Ideja o sadnji petrinjskih lipa baš ovdje postoji već neko vrijeme, ali sada je potpuno sazrijela i u odličnoj suradnji OŠ Mate Lovraka, Grada Petrinje i predstavnika Hrvatskih šuma je došlo vrijeme za realizaciju.

LOPATE U RUKE

Uz pripremljene iskopane rupe na travnatoj površini, predstavnici Hrvatskih šuma su na poučan i zabavan način objasnili djeci o čemu se ovdje zapravo točno radi i pozvali ih da uzmu lopate u ruke i sami zasade sadnice lipe. Dječje ruke su se izmjenjivale na drškama lopata, a malo, pomalo, lipe su ušle u svoj novi i vječni stan. Treba im zaželjeti sreću u životu da se razviju u velelisno moćni drveće koje ispod kojeg će buduća djeca, neki novi klinci i učenici uživati u debelom hladu njihovih krošnji.

Simboličnog sađenja se uhvatila na trenutak i gradonačelnica Magdalena Komes koja kaže da Petrinja ima razrađenu zelenu strategiju za budućnost. „Odlučili smo se za sadnju lipe ilirke koju, rekla bih „odgajamo“ u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom. Lipa ilirka tradicionalno je stablo grada Petrinje. Stabla su već prije posađena na dječjem igralištu na Slatini, a plan je da nastavimo saditi i stabla duda kojih je nekada bilo jako puno na području grada. Oplemenjujemo zelene površine kako bi naši sugrađani mogli uživati u hladu i zelenilu tijekom ljetnih mjeseci.“ – kaže Komes.

Ono što je još zanimljivo u ovoj zelenoj priči je i najava sadnje dudova po kojima je, mada se to danas jako malo zna o tome, nekada Petrinja bila poznata. Kad krenete na izlazak iz grada Zagrebačkom cestom, na potrezu gdje nema više kuća i koji vode prema mostu na Kupi kod Bresta, s obje strane ceste su bila stabla dudova.

Čuvena Marija Terezija je u 18. stoljeću pozivala zemaljsku gospodu, oblasti, samostane i općine u mnogim svojim zemljama da uzgajaju bijele dudove, jer njihovo lišće služi za hranu dudovu svilcu kojemu se ličinka zakukljuje i pravi svilene kokone (čahure).
Prva petinjska predionica svile, gdje su se čahure opredale u sirovu svilu se nalazila na nasipu Petrinjčice.
Miroslav Šantek Cobra